logo_slap

Prvi dan: 29.11.2017.

 

Drugi dan: 30.11.2017.

Dan je topao, sunčan, bez daška vjetra, kao stvoren za poć u masline. Berba je počela, nijedna maslina ne bi trebala ostat neobrana, kaže nam čeljad iz Primorja.

Nas put vodi u Topolo, primorsko selo poznato po maslinama (a i ponekom direktoru i poduzetniku). Dočekuje nas stiskom ruke ispred uljare voditelj i jedan od suvlasnika Ivica Konsuo.

Visok je i snažan, ostavlja dojam kako bi stablo stare masline mogao iščupat jednom rukom. Otac je četvoro djece, tri sina i osnovnoškolca – Lovra, Ivana i Petra, te najmlađe kćerkice, četverogodišnje Ane.

Ovo je petnaesta sezona jedine topolske uljare, sedam ih je trebalo da isplate skupe talijanske strojeve, kazuje Ivica. Većina uljara, pa tako i njihova, radi samo mjesec dana u godini, što znači da je u ovih 15 godina radila samo godinu i tri mjeseca.

Kapacitet ove uljare je od 650 do 700 kila izmljevenih maslina na sat. Od 100 kila maslina obično se dobije između 13 i 19 litara ulja.

Masline ko đenerike

– Urod nije baš zadovoljavajući jer je bila velika i jaka zima koja je puno utjecala na cvjetanje maslina i na plod. Bit će manje ulja nego lani. Najviše će ga biti u dijelu Primorja pri moru, u Banićima, Slanomu, Brsečinama, Trstenomu, Orašcu jer je dolje bila manja hladnoća, nego što će ga biti iza brda na većoj nadmorskoj visini – ističe Ivica dok obilazimo strojeve u uljari.

Puno je čeljadi koja, iako su im neke uljare bliže, voli doći baš tu preraditi svoje masline u hladno prešano ulje.

– Ove godine ovo će ulje pogotovo biti ekstra djevičansko. Maslina je ove godine iznimno zdrava zbog velike ljetne suše jer se maslinova muha zbog velike vrućine uopće nije pojavila.

Koja je bolja, zelena ili crna maslina?

– Za mene šarena! – odgovara Ivica, pa objašnjava da je najbolje za ulje kad je tridesetak posto crnih, te još toliko crvenih i zelenih. Branje se u njih još nije zahuktalo pa još nema ni ‘navalije’ na uljaru – bit će u nadolazećim danima.

Srećom, bilo je onih koji su svoje ili tuđe masline već pobrali, jer im masline rađaju ‘narijetko’, a kad je narijetko rod, maslina prije zrije.

Maro i Drago donijeli su prijateljeve masline iz slanske vale, velike ko đenerike. Tolike su, otkriva Maro, jer je na vrijeme došla kiša, ali i zato što je to stara vrsta masline, visoka i do 15 metara. Takve bez alata ne mogu obrat’ ni vatrogasci.

Nismo odoljeli ne poslužiti se saketićem i odnijeti koju doma, za posolit i ispeć. To se neće vidjet na vagi, smije se Ivica kad smo ga priupitali hoće li se vlasnik ljutiti zbog naše intervencije u kašetu.

A tko Ivici pomogne obrati njegovih 2000 kila maslina sa stabala?

– Najviše roditelji, brat dođe iz Dubrovnika, tu su i moja djeca i žena, sestre i zetovi vikendom, susjedi priskoče… Od 2000 kila izađe u prosjeku 300-tinjak litara ulja. U nas je velika familija pa potrošimo oko 100 litara ulja godišnje. Ovu će godinu biti malo skuplje, od 70 do 80 kuna, a lani je bilo 65 – otkriva Ivica, dok u maloj kuhinji kušamo primorsko crno vino.

Rijetki se mogu ovim pohvalit!

Topolo danas broji oko 90 stalnih stanovnika, od kojih neki rade u Gradu i svaki dan u jednom smjeru voze 40 minuta na posao. Isplati im se to, ne samo zbog skupoće podstanarstva, nego i zbog mira koji stanovnici Grada već odavna ne nalaze, posebno u ljetnim mjesecima.

Prvo što zamijetite kad ugasite motor automobila zaglušujuća je tišina koju u ovom lijepom primorskom selu na trenutak prekine samo zvuk motorne pile ili lavež psa.

– Teško je tu živjeti – nadovezuje se Ivica, ali njegove riječi nekako odmah demantira podatak o 5-6 mladih obitelji s 15-tak djece koja idu u vrtić u Ošlje i školu u Smokovljanima.

– Od ovih mjesta u donjem Primorju, od Slanoga do Imotice, sigurno smo najjače selo. Osim možda Visočana, gdje je ljude zadržala prerada kamena – govori čovjek koji, kao i puno njegovih sumještana, živi od poljoprivrede.

To se vidi i po svakom centimetru zasađenog polja ispod sela, kojim dominiraju masline. Topoljani obrađuju oko 6000 stabala.

– Mislim da se malo koje selo u cijelomu Primorju može pohvaliti ovakvim izgledom – kaže Ivica kao da ga, zajedno s nama, vidi prvi put. Ali zaista jest.

Ugnijezdilo se Topolo ispod tri brda, Klisura ga nadvisuje u sredini. Kuće su velike i kamene, obnovljene i sređene, iako, na žalost, ima i puno praznih.

– Ljude tu ne veže nešto da bi preživjeli, niti se država previše trudi da ljude vrati. Kad treba ubrati porez, jedino nas onda nađu – s gorkim osmijehom će Ivica.

Ali mi smo sigurni da život na selu ima velikih prednosti.

– Ima! Ja, recimo, ne bih mogao živjeti u gradovima, u Dubrovniku pogotovo jer, po meni, tamo zbog gužvi uopće nije normalno živjeti. Na pet minuta smo do mora, za pet minuta smo u Neumu, za 15 u Stonu, za 20 u Slanomu – oslikava naš sugovornik udaljenosti iz Topolog.

Ljeti se najčešće kupaju na Bistrini, tu im je more najljepše i najbliže.

– Meni je tu super, žena mi je iz Slanoga i ona se tu isto privikla, mada ni Slano nije neko veliko mjesto ni grad – smije se Ivica dok čekamo da moderni talijanski stroj istisne prve kapi ekstra djevičanskog ulja.

Kad se to konačno dogodilo, cijelu je uljaru ispunio prepoznatljiv miris maslinova zlata i nastupio je radosni trenutak za sve one koji ga poštuju i vole vidjeti na svojoj trpezi.

A ova priča ne bi bila potpuna da, na odlasku iz Topolog, u branju maslina nismo na trenutak omeli članove obitelji Nenada – Mariju i njezina dva sina, Nika i Mara.

Vrijedna čeljad prostrla je vreće ispod stabala da je masline lakše pokupit. Maro je na skalici, a Niko i Marija obilaze oko stabla, dok posao pažljivo promatra i čuva njihov ljubimac, crni njemački ovčar Medo.

Berba je za njih tek počela i čeka ih puno žulja, ali oni to čine s veseljem, živeći u prirodi i od prirode, onako kako je moderni čovjek davno zaboravio.

 

http://maslina.slobodnadalmacija.hr/

USKORO KREĆE INVESTICIJA TEŠKA POLA MILIJARDE EURA Doznali smo kada bi mogla započeti izgradnja najkompleksnijeg zahvata u domaćoj energetici

HEP-ov projekt izgradnje akumulacije Kosinj s hidroelektranom Kosinj i svim pripadajućim objektima (HES Kosinj), jedan od najvažnijih planiranih investicijskih projekata u hrvatskoj energetici, sve je izgledniji.

U tijeku je upravni postupak za ishođenje Rješenja o utjecaju na okoliš (SUO), prikupljanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu te priprema podloga za imovinsko-pravne odnose. Nedavno, točnije 17. listopada 2017., otvorena je i javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj, koju provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, te će stanovništvo područja zahvaćenog projektom i, naravno, sva ostala zainteresirana javnost dobiti uvid u Studiju i do 16. studenoga će moći iznijeti pitanja, prijedloge i sve svoje primjedbe.

Štete od poplava

Prema sadašnjim predviđanjima, gradnja bi mogla krenuti 2019. godine. To su, u kratkim crtama, najsvježije aktivnosti koji se provode kako bi se poboljšao postojeći hidroenergetski sustav Senj. Bez njega bi štete od poplava u Lici bile nemjerljivo veće. No, to nije jedini razlog dogradnje niti, pak, jedina prednost.

HES Kosinj prvi je, inače, segment druge faze (dogradnje) postojećeg hidroenergetskog sustava Senj, čija se vrijednost procjenjuje na 185 milijuna eura, a predviđeno trajanje gradnje je oko 56 mjeseci (pet građevnih sezona). Gradnjom HES-a Kosinj, odnosno akumulacijskog jezera Kosinj i pribranske hidroelektrane Kosinj (HE Kosinj) s dva agregata, snage 11,5 megavata (MW) i 22 MW, hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo bi se u prosjeku godišnje 250 gigavatsati (GWh) nove energije na postojećem HE-u Senj i planiranom HE-u Kosinj.

Drugi segment dogradnje sustava je gradnja akumulacije Gusić Polje II te HE-a Senj 2. Danas, uzgred, hidroenergetski sustav Lika-Gacka ima kapacitet od 238,5 MW s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 1,06 teravatsati (TWh). Izgradnja objekata druge faze predviđa dodatni kapacitet od 412 MW i dodatnu proizvodnju od 300 GWh godišnje, pri čemu je najveći dio vršna energija. Realizacijom projekta druge faze gradnje hidroenergetskog sustava Senj ostvaruje se ukupni instalirani kapacitet na slivu od 656 MW i prosječna godišnja proizvodnja od čak 1,3 TWh. Ukupna vrijednost oba segmenta druge faze dogradnje HES Senj iznosi oko 500 milijuna eura.

foto Domit Media

HEP, dakle, namjerava povećati proizvodnju električne energije i iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like, koja je vrlo bujična i promjenjiva rijeka, i Gacke, koja je nešto smirenija. Stoga je HES Kosinj važan iz mnogo razloga te dio veće slike i većeg hidroenergetskog sustava Senj, kojim se združeni hidropotencijal rijeka Like i Gacke iskorištava za proizvodnju električne energije. Proizvedena energija u tom sustavu u prosječnoj hidrološkoj godini predstavlja oko 20 posto proizvodnje električne energije iz HEP-ovih hidroelektrana. On čini oko 10 posto proizvodnje iz ukupnog proizvodnog portfelja HEP-a te podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Uz to, izbjegnuta emisija ugljikova dioksida zahvaljujući proizvedenoj količini hidroenergije iznosi oko 900.000 tona godišnje. Continue reading


Već smo objavili da je naš bivši zaposlenik mr.sc. Marko Pavić imenovan ministrom.
Kao što je i obećao ministar rada i mirovinskog sustava primio je u svoj kabinet delegaciju udruge SLAP, 13.09.2017. u 16.h.
U delegaciji su bili predsjednik, Ante Pavić; tajnik, Zlatko Blažević; dopredsjednik Alojzije Getlicher; zaposlenica SLAP-a, Snježana Kralj te članovi predsjedništva naše udruge.
Nakon pozdrava dobrodošlice gospodin ministar dao je riječ predsjedniku Anti Paviću.
Predsjednik je u ime svih još jednom čestitao ministru na imenovanju i u ime svih izrazio izuzetnu čast i zadovoljstvo što je baš SLAP iznjedrio ministra vlade RH.
Nakon govora predsjednika, ministar je dao riječ svakom gostu.
Svatko je na svoj način iznio viđenje djelovanja SLAP-a do sada kao i u budućnosti.
Najviše se spominjalo 7. Savjetovanje o rijeci Savi koje će se održati 29. i 30. studenog 2017. Ministar Pavić zahvalio je svima na dolasku i čestitkama, zaželio puno uspjeha u daljnjem djelovanju udruge SLAP te obećao podržavati rad Udruge koliko god bude mogao.
Prijem je završio u vedrom raspoloženju uz fotografiranje kako bismo imali uspomenu na ovaj lijepi i važni susret.

Čast nam je i zadovoljstvo objaviti da je naš dugogodišnji djelatnik, mr.sc. Marko Pavić imenovan ministrom rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske.

Gospodin Marko Pavić bio je voditelj projekata u udruzi SLAP. Bio je moderator svih naših okruglih stolova, radionica i konferencija. Njegove organizacijske sposobnosti doprinijele su uspješnom održavanju svi naših Savjetovanja o višenamjenskom korištenju rijeke Save, kojih je do sada bilo šest.

Protekle dvije godine, zahvaljujući gospodinu Paviću, udruga SLAP zaposlila je petero mladih sa Zavoda za zapošljavanje kroz mjere Javnih radova.
Vrlo uspješno je predstavljao udrugu SLAP na projektima međunarodne suradnje u državama slijeva rijeke Save.
Iz njegovih prvih javnih nastupa vidljivo je kako se vrlo dobro snašao na novoj funkciji u što mi u SLAP-u nismo ni sumnjali, poznavajući našega Marka.

Pred njim su novi izazovi, ali i već započete zadaće i odgovornosti koje će, ne sumnjamo, svojim znanjem, stručnošću i iskustvom uspješno obavljati.
Vjerujemo da će novi ministar jednako dobro obavljati sve svoje dužnosti kao što je to radio i do sada na svim svojim poslovima i zadacima.
Nadamo se da ćemo imati podršku ministra Marka Pavića u našem daljnjem radu i nastojanju da očuvamo naše vode i more.
Želimo mu puno uspjeha u budućem radu u kojem će mu naša vrata biti uvijek otvorena.

Tjednik NACIONAL od 6.lipnja 2017. g. objavio je razgovor Borisa Bilasa s jordanskim princom El Hassan Bin Talalom, koji je imenovan od bivšeg generalnog tajnika UN-a Ban Ki Moona na mjesto predsjednika savjetodavnog odbora za vodei navodnjavanje.
Princ je brat jednog od najomiljenijih bliskoistočnih vladara, jordanskog kralja Huseina, preminulog 1999.g., i stric aktualnog jordanskog kralja Abdulaha II.
El Hasan bin Talal posljednjih godina jedan je od najuglednijih svjetskih stručnjaka kada je riječ o gospodarenju vodama i ulozi vode u modernom svijetu. Upravo zato ga je bivši generalni tajnik UN-a Ban Ki Moon postavio za predsjednika savjetodavnog odbora za vode i navodnjavanje, a u svom humanitarnom radu zalaže se za povećanje svijesti o ulozi vode u svijetu, te tvrdi da suradnja u gospodarenju vodama između država može donijeti trajan mir.
Donosimo nekoliko osvrta na ovaj razgovor.

Prikaži više...

U razgovoru za Nacional jordanski princ govori o vrlo važnoj ulozi koju voda ima u današnjem svijetu, a osvrnuo se i na ulogu koju bi Hrvatska mogla preuzeti kao država, koja ima velike količine zaliha pitke vode. Princ je aktivan u inicijativi Bluo Peace, koja je osnovana 2011.g., kako bi promovirala prekograničnu suradnju u gospodarenju vodom na području bliskog istoka. Od tada uspjeva na ovom delikatnom području uspostaviti suradnju velikog broja stručnjaka u kreiranju zajedničkih projekata iz vodnog područja. Tako je između Turske i Iraka došlo do dogovora o suradnji na rijeci Tigris, o zajedničkom nadgledanju toka rijeke, razmjeni podataka i gradnji „Brana prijateljstva“, koje će proizvoditi zajedničku električnu hidroenergiju. To su odluke koje su u konačnici donijele vlade dviju država, ali inicijalni kontakt je omogućen putem inicijative Blue Peace.
Uloga vode na zemlji može se objasniti kroz njenu povijest. Tijekom zadnjih 10.000 g.ljude su privlačila područja na obalama rijeka i mora. Voda povijesno i prirodno ima fundamentalno centralnu ulogu u društvu, a i kada znanstvenici traže tragove života na drugim planetima, prvo što traže su tragovi vode. U Austriji se, primjerice, Ministarstvo voda naziva „Ministarstvo života“
Sučeljavanje s klimatskim promjenama zahtjeva promjene u svim segmentima društva. Zbog rizika, ali i zbog potreba za hitnom akcijom, Svjetska banka pokrenula je plan kojim pomaže državama da se prilagodeonome što se već događa i onome što će se dogoditi u budućnosti. Plan se fokusira na tri osnovna područja. Očuvanje sigurnosti vode i hrane, omogućavanje gradovima da se suoče s udarcem klimatskih promjena i smanjivanje emisija koje uzrokuju globalno zatopljenje investiranjem u obnovljive izvore energije.
Hrvatska može imati inspirativnu i obrazovnu ulogu tako što će šiirom svijeta promovirati prekograničnu vodnu suradnju. Hrvatska ima dobru podlogu za takove postupke. Hrvatska je 2001. preuzela aktivnu ulogu sa svojim susjedima u osnivanju Međunarodne komisije za sliv rijeke Save. To je bio prvi ugovor osuradnji i miru nakon krize na Balkanu. Pokazali ste kako rijeke mogu spojiti države i kako im mogu pomoći napraviti tranziciju od sukoba do suradnje. Hrvatska je vrlo aktivn i u Dunavskoj komisiji. Hrvatska, dakle, može objasniti kako politike, a ne politiziranja, mogu omogućiti suradnju . Hrvatska je vrlo brzo uspjela popraviti svoje brane koje su napadnute tijekom rata u devedesetima i to iskustvo i to iskustvo zaštite vodne infrastrukture, kao što su brane i plinovodi, može podijeliti sa zainteresiranim stranama, kojih je sve više, zbog ratnih sukoba diljem svijeta.
Osim toga, Hrvatska ima jednu od ključnih uloga u inicijativi Tri Mora, kojom se promovira politička i ekonomska suradnja država između triju mora – Baltika, Jadrana i Crnog mora. Ta regija obuhvaća 28% teritorija EU, 22% njene populacije, ali samo 10% ukupnog BDP-a EU-a.
Hrvatska bi trebala zadržati vodu u državnom vlasništvu. U slijedećih 20 godina doći će do nestašice vode širom svijeta, a beskrupulozni investitori već kupuju zemlju u vodom bogatim zemljama kako bi imali kontrolu nad ovim vrijednim izvorom. Samo ako voda ostane u držvnom vlasništvu, mogu se stvoriti politike koje će biti u dugoročnom interesu stanovnika Hrvatske, a ne u interesu privatnih interesa s druge strana svijeta. Osim toga, i upravljanje vodnim gospodarstvom zahtijeva koordinaciju koju može osigurati samo državna vlast.
Hrvatska treba razmotriti ideju da u dijelovima zemlje ukojima ima višak vode uzgoji neke poljoprivrdne kulture, te da ih pokuša izvesti u države u kojima zbog manjka vode takav uzgoj nije moguć.
I da zaključimo: HRVATSKA MORA ZADRŽATI VLASNIŠTVO NAD VODOM,JER JEDINO TAKO MOŽE ŠTITITI SVOJE INTERESE.

Prikaži manje

Svake godine, 1. lipnja, obilježava se Dan rijeke Save u cilju promocije izuzetne ekološke vrijednosti i privrednih potencijala ove rijeke, njenog održivog korištenja i razvoja gospodarstvenih aktivnosti, te doprinosu boljem stanju voda i vodnog ekosistema, a time i većoj kvaliteti života stanovništva u njenom slivu.
Kao i svake godine do sada, udruga SLAP obilježava Međunarodni Dan rijeke Save.
Predsjedništvo SLAP-a na svojoj sjednici, održanoj 09.05.2017. godine, odlučilo je da ove godine taj dan obilježi u mjestu Oborovo na lijevoj obali Save, 5 km nizvodno od Rugvice, na imanju našeg novog člana gospodina Predraga Škarike.
Pozivamo članove i prijatelje SLAP-a na sudjelovanje u ovom događanju.
Predviđen je slijedeći Program:

1. Power Point prezentacija sliva rijeke Save
2. Power Point prezentacija Višenamjenskog Uređenja Rijeke Save od slovenske granice do Siska
3. Video prezentacija uzorkovanja vučenog nanosa u Savi
4. Video prezentacija sustava obrane od poplave „VODOM PROTIV VODE“
5. Obilazak rijeke Save na tome dijelu ( u blizine skele) i nove obaloutvrde.
6. Vježba inženjerske jedinice Hrvatske vojske na Savi

Predviđeno ukupno trajanje izlaganja oko 45 min.

Nakon obilaska rijeke Save predviđen je domjenak na imanju gospodina Škarike.

Sastanak sudionika ovog događanja biti će na zapadnom parkiralištu Velesajma – crvena zgrada carinarnice, u četvrtak 01.06.2017. u 15.00h, odakle se odlazi autobusom u Oborovo.
Očekivani dolazak na imanje oko 16h.
Sudionici koji žele mogu sa istog mjesta ići svojim automobilima.
Uvjet za sudjelovanje je plaćena godišnja članarina od 50 kn, a za tvrtke 500 kn.

Predsjedništvo SLAP-a

Sad već tradicionalno odazvali smo se pozivu našeg uvaženog člana predsjedništva SLAP-a gospodina Thomasa Heinza Pandžića, na proslavu Grgureva u Zlatni lug pored Požege.
Ove godine proslava je održana 12. ožujka. 2017.
Mini busom krenuli smo iz Zagreba rano u jutro nas 17 članova SLAP-a.
U dobrom raspoloženju stigli smo sretno u Požegu.
Nakon kraćeg obilaska znamenitosti grada uputili smo se na imanje obitelji Pandžić.
Uz bogat stol, dobru kapljicu i odličnu glazbu zabavljali smo se do kasnih popodnevnih sati.
Zadovoljni i puni pozitivnih dojmova vratili smo se u Zagreb sa željom svih da isto ponovimo i slijedeće godine.
Putem maila zahvalili smo obitelji Pandžić što su nas i ove godine počastili proslavom Grgureva povodom Dana Grada Požege.

Kao što je dogovoreno na sastanku Organizacijskog odbora Save, zatražili smo sastanak u uredu predsjednice RH.
Na sastanku smo željeli zahvaliti na visokom pokroviteljstvu nad održavanjem 6. Savjetovanja o Savi. Ujedno smo predsjednicu željeli upoznati sa Zaključcima sa tog događaja.
Vrlo brzo dobili smo mail iz ureda predsjednice gdje smo obaviješteni da ćemo biti primljeni.
Sastanak je dogovoren kod gospođe Helene Kasanić, tajnice Kabineta za gospodarstvo, te će se održati u četvrtak 26. siječnja o.g. u 10 sati u prostorijama Ureda predsjednice Republike Hrvatske.
Sastanku su nazočili predstavnici Organizacijskog odbora Save, gospodin Zlatko Blažević, tajnik SLAP-a, gospodin Dejan Komatina, tajnik Savske komisije, gospodin Ljubomir Miščević, profesor na arhitektonskom fakultetu i gospodin Vladimir Andročec, predsjednik Hrvatske akademije tehničkih znanosti.
Prema mišljenju delegacije sastanak je bio izuzetno ugodan i nadasve ohrabrujući glede aktivnostima udruge SLAP a poglavito oko održavanja Savjetovanja o Savi.

Jedan od zaključaka sastanka bio je kako ove godine trebamo puno ranije tražiti pokroviteljstvo nad 7. Savjetovanjem.
Iz Kabineta predsjednice RH poslali su nam dopis iz kojeg je vidljivo da su proslijedili Zaključke 6. Savjetovanja u ministarstvo zaštite okoliša i energetike, te ih zamolili da razmotre iznesenu problematiku.

U skladu sa novim Zakonom o Udrugama, održana je 20.12.2016. Skupština udruge SLAP.
Skupština je održana kako bi se prihvatio financijski plan za 2017. godinu.
Ovu Skupštinu održali smo u Ilici 49, gdje se nalazi i ured Udruge.
Sve se odvijalo prema predviđenom Dnevnom redu.
Ono što bismo istaknuli kao novo je to da smo donijeli jednoglasnu odluku kako ćemo radi financijskih troškova ubuduće imati Redovnu godišnju Skupštinu u prosincu.
Na taj način ćemo na redovnoj Skupštini donijeti plan za predstojeću godinu.

next posts >>