logo_slap

Prof. dr. sc. Zorko Kos jedan od osnivača i  član predsjedništva SLAP-a. Prof. dr. sc. Zorko Kos, dipl. ing. građ., posebno je priznanje dobio za osobit doprinos stručnoj i znanstvenoj publistici u vodnom gospodarstvu. Rođen je 1930. godine u Šumberu, općina Labin. Diplomirao je 1956. na hidrotehničkom usmjerenju Građevinskog odsjeka Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju Primjena matematičkih modela na planiranje vodoprivrednih sistema obranio je 1979. godine na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1956. do 1961. radio je u Istarskoj vodnoj zajednici koja je imala sjedište u Labinu. Radio je kao projektant, a ujedno je bio tehnički direktor i direktor. Od 1962. do 1965. radio je u Ministarstvu poljoprivrede Kraljevine Libije kao savjetnik za navodnjavanje. Od 1966. do 1976. godine bio je direktor Općeg vodoprivrednog poduzeća za vodno područje primorskoistarskih slivova sa sjedištem u Rijeci. Bio je uključen u pripremu i izradu studijske i projektne dokumentacije za provedbu regulacije vodotoka i izgradnje hidromelioracijskih objekata i sustava na slivu Mirne, Raše i Boljunčice. Od 1976. do 2000. dr. Zorko Kos je radio na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Za docenta je izabran 1974., za izvanrednog profesora 1980., a za redovitog profesora 1985. godine. Održavao je nastavu na poslijediplomskom studiju Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Stalni je ekspert UNEP-a i FAO od 1975. godine. Bio je voditelj triju znanstvenih projekata iz hidrotehničkih melioracija za Ministarstvo znanosti i tehnologije. Dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci bio je od 1977. do 1981. i od 1991. do 1995. godine. U domaćim i inozemnim časopisima te zbornicima radova stručno-znanstvenih skupova objavio je 110 radova. Autor je udžbenika iz hidrotehničkih melioracija za dodiplomski studij čija su tri sveska objavljena 1987., 1989. i 1991. godine. Prof. Kos bio je i predsjednik Društva za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske te inicijator izdavanja Priručnika za hidrotehničke melioracije. Od 1983. do 1991. objavljeno je 6 svezaka (I. kolo – odvodnja), a od 1992. do 1999. godine objavljeno je 7 svezaka (II. kolo – navodnjavanje). Prof. dr. sc. Zorko Kos bio je urednik dvaju svezaka I. kola i sedam svezaka II. kola tog priručnika. Uz to bio je i član više redakcijskih i znanstvenih odbora zbornika radova domaćih i inozemnih skupova iz područja vodnogospodarskih i srodnih djelatnosti. U 2001. godini tiskana je monografija Vodoprivreda gornjeg Jadrana u kojoj prof. dr. sc. Zorko Kos prikazuje prošlost područja te zaštitu od voda i uređivanje voda te iskorištavanje voda na slivnim područjima Istre, Primorja s otocima te dijela Gorskog kotara i Like.

Kao što samo i najavili obilježen je Međunarodni dan rijeke Save 1. lipnja 2018. godine. Obilježavanje je održano pod pokroviteljstvom  Gradske skupštine Grada Zagreba. Ovim putem želimo zahvaliti pokrovitelju bez kojeg ne bismo bili u mogućnosti na ovaj način obilježiti ovaj događaj. Manifestaciju su uveličali svojim sudjelovanjem izaslanici Ministarstva za zaštitu okoliša i energetike i Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

Zahvaljujemo svim sudionicima programa kao i svim članovima i prijateljima SLAP-a koji su svojim prisustvom uveličali ovaj događaj. Zahvaljujemo  i Hrvatskoj radioteleviziji  koja je u svojim emisijama, Dobro jutro Hrvatska i Zagrebačka panorama,  popratila  obilježavanje Dana Save.

U nastavku možete pogledati fotografije i video.

Nadamo se kako ćemo i slijedeće godine biti u mogućnosti obilježiti Dan naše  rijeke Save.

20180601_170201
« 2 od 32 »

Dan Save na Hendrixovu mostu uz ambiciozne planove

Vjerojatno niste znali da se 1. lipnja obilježava Međunarodni dan rijeke Save. Tim je povodom održana mala svečanost pokraj Hendrixova mosta na kojoj su se mogli čuti prilično ambiciozni – i već uznapredovali planovi – zahvaljujući kojima bi Zagreb trebao postati uistinu grad na Savi.

Posted by Zagrebačka panorama on Monday, June 4, 2018

Obilježavanje Međunarodnog dana rijeke Save, 1. lipnja 2018.  pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba

Udruga za očuvanje hrvatskih voda i mora – SLAP, već tradicionalno obilježava Međunarodni dan rijeke Save.

Obilježavanje će se održati 01.06.2018. u petak s početkom u 16,00 sati, ispod Zelenog mosta kod HAVK-a MLADOST, na obali Save.

PROGRAM

  1. Pozdravni govor organizatora.

  2. Pozdravni govori izaslanika ministarstava i Grada Zagreba.

  3. Panel prezentacije o Savi, projekt „Zagreb na Savi“.

  4. Panel prezentacija „Aktivnosti na Savi“, pročelnica gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada , Sanja Jerković, dipl.ing arh.

  5. Panel prezentacija predstavnika Međunarodne komisije za sliv rijeke Save.

  6. Nastup inženjerske jedinice HV iz Karlovca, sa novim čamcima za spašavanje.

  7. Nastup ronilačkog tima javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba

  8. Nastup HAVK MLADOST, vožnja čamcima po Savi.

  9. Nastup Kanu kluba KONČAR, spust ispod Jadranskog mosta.

  10. Druženje i domjenak uz projekciju filma “Prezrena Rijeka” autora B. Žižića i R. Ivančevića,

Sudionici:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb, Hrvatske vode, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save (Savska komisija), Društvo građevinskih inženjera Zagreb, Udrugu hrvatskih urbanista, Lučka kapetanija Sisak, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Građevinski fakultet, Geodetski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet prometnih znanosti, ŠRC Jarun, Hrvatsko društvo za zaštitu voda.

Na sljedečoj poveznici pogledajte snimke prezentacije referata
Savjetovanje o problematici voda

Na početku zahvala SPONZORU : Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Udruga SLAP već godinama sudjeluje na Mediteranskom sajmu.

Udruga od svog osnivanja ima svoje članove na području Dubrovačko – neretvanske županije.

Među osnivačima Udruge SLAP mnogi su iz Grada Dubrovnika,ali i iz naselja toga prostora.

Posebno se ističu stanovnici naselja TOPOLO, općina Dubrovačko primorje.

U tome mjestu Udruga SLAP ima svoj EKO CENTAR u nekadašnjoj zgradi osnovne škole, devastiranoj od okupatora u Domovinskom ratu. Taj devastirani objekt volonteri Udruge SLAP svojim radom i sredstvima potpuno su obnovili. Ovdje se održavaju susreti s žiteljima ovog kraja, održavaju se predavanja, radionice, edukacija o zaštiti prirode, okoliša, voda, tala, ekološka proizvodnja i dr.

Na ovogodišnjem MEDITERANSKOM SAJMU održano je Savjetovanje o vodama dubrovačke regije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Marijana Petir EU parlamentarka  otvara 15. Mediteranski sajam Continue reading

PROGRAM SAVJETOVANJA O PROBLEMATICI VODA

Povodom obilježavanja svjetskog dana voda 22.03.2018.
Početak: petak 23.03.2018. 14.00h, dvorana hotela LA CROMA VALAMAR
1. Pozdrav organizatora MED. SAJMA g.Vedrana Kraljevića Politika zaštite voda i tla u
2. Pozdravni govor gospođice Marijane Petir, zastupnice RH u Europskom parlamentu
3. Pozdrav mr.sc. Zorana Đurokovića, generalnog direktora Hrvatskih voda
4. Dugoročni planski dokumenti upravljanja vodama ,doc. dr.sc. Danko Biondić, voditelj sektora razvitka Hrvatskih voda
5. Zaštita tla i voda – ključno pitanje opskrbe hrvatskog uzobalja hranom i vodom, akademik Ferdo Bašić, prof.em.
6. (Ne) Provođenje ZAKLJUČAKA sa Savjetovanja „ DUBROVAČKE VODE“ održanog 2009.g. Slano, hotel ADMIRAL, Zlatko Blažević, dipl.ing., SLAP Zagreb

PAUZA

7. Projekt uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Dubrovnika, Davor Stanković, dipl.ing.rgađ., Hidroprojekt-Ing, Zagreb
8. Problemi odvodnje grada Dubrovnika, Luka Jelić, dipl.ing.građ.Hidroprojekt – Ing, Zagreb
9. MBO INOVATINA TEHNOLOGIJA U GOSPODARENJU OTPADOM, Đuro Horvat, Tehnix, Donji Kraljevec
10. Golf igralište na Srđu – da ili ne ? prof.dr.sc. Marijan Jošt, dr.sc. Vesna Samobor
11. Navodnjavanje Konavoskog polja, Branko Pejaković, dipl.ing.građ.
Očekivani završetak : 19.00h
Domjenak

Profesor Milan Ramljak, potpredsjednik četiriju vlada i bivši ministar pravosuđa, umro je u 80. godini, a u brzojavu sućuti premijera Andreja Plenkovića u četvrtak stoji kako je Ramljak kao profesor, znanstvenik i političar dao velik doprinos u svim područjima svojeg djelovanja na dobrobit domovine Hrvatske.
Milan Ramljak rodio se 1938. u Čitluku kod Posušja. Predavao je na zagrebačkome Pravnom fakultetu, a bio je i redoviti član Hrvatskoga diplomatskog kluba. Bio je i hrvatski veleposlanik u Austriji i Njemačkoj.
Milan Ramljak bio je potpredsjednik Vlade od svibnja 1990. do kolovoza 1992. te od svibnja 1998. do travnja 1999., kada je obnašao i dužnost ministra pravosuđa.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je sućut obitelji Milana Ramljaka ističući kako je sa žalošću primio vijest o smrti uglednoga i osobno mu dragog profesora.
“Ugledan i osobno mi drag profesor Pravnoga fakulteta, znanstvenik i političar dao je velik doprinos u svim područjima svojeg djelovanja na dobrobit domovine Hrvatske.
U javnosti će gospodin Milan Ramljak ostati osobito upamćen po sudjelovanju u radu nekoliko hrvatskih vlada na dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra pravosuđa te kao veleposlanik.
U ovim tužnim trenucima za Vašu obitelj, molim Vas da primite izraze duboke i iskrene sućuti u moje osobno ime i u ime Vlade RH”, napisao je premijer u brzojavu sućuti.

www.slobodnadalmacija.hr

Prvi dan: 29.11.2017.

 

Drugi dan: 30.11.2017.

Dan je topao, sunčan, bez daška vjetra, kao stvoren za poć u masline. Berba je počela, nijedna maslina ne bi trebala ostat neobrana, kaže nam čeljad iz Primorja.

Nas put vodi u Topolo, primorsko selo poznato po maslinama (a i ponekom direktoru i poduzetniku). Dočekuje nas stiskom ruke ispred uljare voditelj i jedan od suvlasnika Ivica Konsuo.

Visok je i snažan, ostavlja dojam kako bi stablo stare masline mogao iščupat jednom rukom. Otac je četvoro djece, tri sina i osnovnoškolca – Lovra, Ivana i Petra, te najmlađe kćerkice, četverogodišnje Ane.

Ovo je petnaesta sezona jedine topolske uljare, sedam ih je trebalo da isplate skupe talijanske strojeve, kazuje Ivica. Većina uljara, pa tako i njihova, radi samo mjesec dana u godini, što znači da je u ovih 15 godina radila samo godinu i tri mjeseca.

Kapacitet ove uljare je od 650 do 700 kila izmljevenih maslina na sat. Od 100 kila maslina obično se dobije između 13 i 19 litara ulja.

Masline ko đenerike

– Urod nije baš zadovoljavajući jer je bila velika i jaka zima koja je puno utjecala na cvjetanje maslina i na plod. Bit će manje ulja nego lani. Najviše će ga biti u dijelu Primorja pri moru, u Banićima, Slanomu, Brsečinama, Trstenomu, Orašcu jer je dolje bila manja hladnoća, nego što će ga biti iza brda na većoj nadmorskoj visini – ističe Ivica dok obilazimo strojeve u uljari.

Puno je čeljadi koja, iako su im neke uljare bliže, voli doći baš tu preraditi svoje masline u hladno prešano ulje.

– Ove godine ovo će ulje pogotovo biti ekstra djevičansko. Maslina je ove godine iznimno zdrava zbog velike ljetne suše jer se maslinova muha zbog velike vrućine uopće nije pojavila.

Koja je bolja, zelena ili crna maslina?

– Za mene šarena! – odgovara Ivica, pa objašnjava da je najbolje za ulje kad je tridesetak posto crnih, te još toliko crvenih i zelenih. Branje se u njih još nije zahuktalo pa još nema ni ‘navalije’ na uljaru – bit će u nadolazećim danima.

Srećom, bilo je onih koji su svoje ili tuđe masline već pobrali, jer im masline rađaju ‘narijetko’, a kad je narijetko rod, maslina prije zrije.

Maro i Drago donijeli su prijateljeve masline iz slanske vale, velike ko đenerike. Tolike su, otkriva Maro, jer je na vrijeme došla kiša, ali i zato što je to stara vrsta masline, visoka i do 15 metara. Takve bez alata ne mogu obrat’ ni vatrogasci.

Nismo odoljeli ne poslužiti se saketićem i odnijeti koju doma, za posolit i ispeć. To se neće vidjet na vagi, smije se Ivica kad smo ga priupitali hoće li se vlasnik ljutiti zbog naše intervencije u kašetu.

A tko Ivici pomogne obrati njegovih 2000 kila maslina sa stabala?

– Najviše roditelji, brat dođe iz Dubrovnika, tu su i moja djeca i žena, sestre i zetovi vikendom, susjedi priskoče… Od 2000 kila izađe u prosjeku 300-tinjak litara ulja. U nas je velika familija pa potrošimo oko 100 litara ulja godišnje. Ovu će godinu biti malo skuplje, od 70 do 80 kuna, a lani je bilo 65 – otkriva Ivica, dok u maloj kuhinji kušamo primorsko crno vino.

Rijetki se mogu ovim pohvalit!

Topolo danas broji oko 90 stalnih stanovnika, od kojih neki rade u Gradu i svaki dan u jednom smjeru voze 40 minuta na posao. Isplati im se to, ne samo zbog skupoće podstanarstva, nego i zbog mira koji stanovnici Grada već odavna ne nalaze, posebno u ljetnim mjesecima.

Prvo što zamijetite kad ugasite motor automobila zaglušujuća je tišina koju u ovom lijepom primorskom selu na trenutak prekine samo zvuk motorne pile ili lavež psa.

– Teško je tu živjeti – nadovezuje se Ivica, ali njegove riječi nekako odmah demantira podatak o 5-6 mladih obitelji s 15-tak djece koja idu u vrtić u Ošlje i školu u Smokovljanima.

– Od ovih mjesta u donjem Primorju, od Slanoga do Imotice, sigurno smo najjače selo. Osim možda Visočana, gdje je ljude zadržala prerada kamena – govori čovjek koji, kao i puno njegovih sumještana, živi od poljoprivrede.

To se vidi i po svakom centimetru zasađenog polja ispod sela, kojim dominiraju masline. Topoljani obrađuju oko 6000 stabala.

– Mislim da se malo koje selo u cijelomu Primorju može pohvaliti ovakvim izgledom – kaže Ivica kao da ga, zajedno s nama, vidi prvi put. Ali zaista jest.

Ugnijezdilo se Topolo ispod tri brda, Klisura ga nadvisuje u sredini. Kuće su velike i kamene, obnovljene i sređene, iako, na žalost, ima i puno praznih.

– Ljude tu ne veže nešto da bi preživjeli, niti se država previše trudi da ljude vrati. Kad treba ubrati porez, jedino nas onda nađu – s gorkim osmijehom će Ivica.

Ali mi smo sigurni da život na selu ima velikih prednosti.

– Ima! Ja, recimo, ne bih mogao živjeti u gradovima, u Dubrovniku pogotovo jer, po meni, tamo zbog gužvi uopće nije normalno živjeti. Na pet minuta smo do mora, za pet minuta smo u Neumu, za 15 u Stonu, za 20 u Slanomu – oslikava naš sugovornik udaljenosti iz Topolog.

Ljeti se najčešće kupaju na Bistrini, tu im je more najljepše i najbliže.

– Meni je tu super, žena mi je iz Slanoga i ona se tu isto privikla, mada ni Slano nije neko veliko mjesto ni grad – smije se Ivica dok čekamo da moderni talijanski stroj istisne prve kapi ekstra djevičanskog ulja.

Kad se to konačno dogodilo, cijelu je uljaru ispunio prepoznatljiv miris maslinova zlata i nastupio je radosni trenutak za sve one koji ga poštuju i vole vidjeti na svojoj trpezi.

A ova priča ne bi bila potpuna da, na odlasku iz Topolog, u branju maslina nismo na trenutak omeli članove obitelji Nenada – Mariju i njezina dva sina, Nika i Mara.

Vrijedna čeljad prostrla je vreće ispod stabala da je masline lakše pokupit. Maro je na skalici, a Niko i Marija obilaze oko stabla, dok posao pažljivo promatra i čuva njihov ljubimac, crni njemački ovčar Medo.

Berba je za njih tek počela i čeka ih puno žulja, ali oni to čine s veseljem, živeći u prirodi i od prirode, onako kako je moderni čovjek davno zaboravio.

 

http://maslina.slobodnadalmacija.hr/

next posts >>